Tokom prezimljavanja pčele nastoje da održe svoje društvo, a potrošnja hrane znatno je smanjena. Ovo godišnje doba predstavlja predah i za pčelare, a stručnjaci im savjetuju da zimi što manje otvaraju košnice, kako ne bi uznemirili pčele.

„Pčelari trebaju iskoristiti prve toplije dane tokom zime da otvore košnice i utvrde ima li dovoljno zaliha hrane. Ako nema dovoljno hrane, zalihe treba dopuniti dodavanjem nulte, odnosno standardne pogače i kontrolisati njenu potrošnju. Poželjno je postaviti izolacijske materijale poput stiropora, novina i najlona, kako bi se sačuvala toplota u košnici. Ipak, najvažniji je mir koji utiče na smanjenje uginuća pčela tokom zime“, naglasio je doc. dr Goran Mirjanić, sa Poljoprivrednog fakulteta u Banjaluci.

Uginuće pčela zimi zavisi od više faktora, kaže Mirjanić. Ipak, ističe, dva glavna uzroka su: varoa – krpelj koji se hrani krvlju pčela, te glad do koje je došlo zbog nedovoljne količine hrane u košnici.

„Nažalost, čovjek je najčešće glavni krivac za uginuće pčela, jer je dopustio da dođe do nagomilavanja štetočina u pčelinjaku, ili da pčelinja društva u zimu uđu sa oskudnim količinama hrane“, istakao je Mirjanić.

Ozbiljniji i obimniji radovi na pčelinjaku počinju u martu i aprilu, odnosno sa cvjetanjem medonosnog bilja i voćnih vrsta. Tada se pčele „bude iz zimskog sna“ i počinju aktivno da prikupljaju nektar. Zbog toga, kažu stručnjaci, pravovremene intervencije pčelara mogu imati presudan značaj za proljećni razvoj pčelinjih društava i ukupno iskorišćenje pčelarske sezone.