Perica Vranić, iz Elezagića, na povrišini od 5, 5 hektara zemljišta zasadio je različite poljoprivredne kulture, najviše krompira i kukuruza. Kako bi spasio svoje proizvode od suše i izbjegao moguću štetu, pojedine kulture svakodnevno navodnjava, u ranim jutarnjim, ili večernjim časovima.

„Najbolje bi bilo da padne kiša, ali dok traje suša moramo se boriti sistemima za navodnjavanje. Krompir navodnjavam svaki peti, a kukuruz svaki treći dan. Povrće u plastenicima navodnjavam češće, svaki dan ili svaki drugi. Tako sam uspio da spasim većinu kultura koje sam zasadio“, ističe Vranić.

Agronom Vladimir Kačavenda kaže da, osim visokih temepratura, loš uticaj na poljoprivrednu proizvodnju ima i visoka vlažnost vazduha, koja je karakteristična za ovo klimatsko područje.

„Kad visoke temperature ukombinujemo sa visokom vlažnošću vazduha dolazi do biljnih bolesti i pojava štetočina, koje štete ratarskim, povrtarskim i voćarskim kulturama. Ukoliko uskoro ne bude nekih većih padavina, šteta će biti velika“, naglašava Kačavenda. 

Iako navodnjavanje iziskuje dodatne troškove poljoprivrednicima, to je jedini način da se ratarske i povrtarske kulture zaštite u toku velikih vrućina. Kačavenda savjetuje poljoprivrednim proizvođačima da u ovom periodu obrate pažnju i na mogući razvoj biljnih bolesti, te da na vrijeme preduzmu potrebne mjere zaštite.

„Zadnjih godina se povećala proizvodnja soje, te bi ratari trebali paziti na grinje koje sve češće napadaju. Kod povrća, prvenstveno krompira, paprike i lubenice treba obratiti pažnju na pojavu plemenjače“, rekao je Kačavenda.

I dok prijeko potrebna kiša ne padne, gradiški poljoprivrednici poručuju da će se na sve načine boriti protiv suše, jer, osim na prinose, visoke temperature negativno utiču i na cijenu proizvoda, što bi moglo dovesti do nerentabilnosti proizvodnje.