U prilog tome govori činjenica da je tokom ove godine izuzetno nizak broj pasa obuhvaćen preventivnom mjerom vakcinacije protiv bjesnila. Osim toga, manje od 60 životinja vakcinisano je protiv bruceloze. Odbornici su se saglasili da je neophodno zajednički djelovati kako bi se zdravstveni nadzor nad životinjama doveo na viši nivo.

Posebnu opasnost u nadolezećem periodu predstavlja svinjsko meso. Podaci o broju pregledanih uzoraka mesa ove životinja govore da jedemo neprewgledano meso. U domaćem svinjarstvu zabilježena je i pojava bolesti koju izaziva virus Respiratornog reproduktivnog sindroma koji se manifestuje pobačajem kod svinja. Ovo bi mogao biti ozbiljan problem za domaće proizvođače, ukoliko se ne preduzmu neophodne preventivne mjere, upozorio je Sladojević.

Za farmere je interesantna informacija da će inspekcija Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda najvjerovatnije u januaru ocjenjivati ispunjenost uslova za izvoz proizvoda na tržište EU kod naših proizvođača mlijeka. Ukoliko i ne dobijemo pozitivnu ocjenu u januaru, ne mora značiti da je nećemo dobiti u narednih 6 mjeseci ili godinu dana, poručio je Sladojević, navodeći kao primjer Sloveniju kojoj je trebalo čak dvije godine da obezbijedi uslove za plasman mlijeka na evropsko tržište.

Na sjednici je javnost upoznata da su nadležne institucije potvrdile da na našem području nema prisustva virusa Zapadnog Nila, sudeći prema rezultatima analize kod kopitara, koji su, pored ptica, rezervoari  ove bolesti. Međutim, kod ptica ispitivanja nisu rađena i nije isključeno da ptice selice neće donijeti bolest na ove prostore.