„Nemamo dovoljne količine za izvoz, jer, usljed loših vremenskih prilika, posljednjih godina imamo male prinose. Pored toga, da bi se med izvozio potrebno je da akreditovane laboratorije urade analize i izdaju sertifikate, ali ih na ovim prostorima nemamo. Takođe, nedostaju nam i ustanove koje bi vršile otkup meda i pakovale ga u odgovarajuću ambalažu, koja bi bila prepoznatljiva“, priča Dražen Čekić, predsjednik Udruženja pčelara „Amorfa“ Gradiška.

Pčelar Slavko Vidović iz Gradiške smatra da je prije izvoza meda u EU potrebno urediti stanje na domaćem tržištu. Kao primjer neuređenosti tržišta navodi to što mnogi pčelari ne vodi brigu o sanitarno – higijenskim uslovima i o dobroj pčelarskoj praksi. Drugi problem je, naglašava Vidović, sve veća prisutnost lažnog meda na našem području.

„Kod nas je pčelarska proizvodnja u dosta lošem stanju, kada je u pitanju kvalitet meda. Većina nas ima kvalitetan med, ali se sve češće pojavljuje lažni med, koji se prodaje na pijacama i drugim mjestima, i to po dosta nižoj cijeni. Inspekcijske kontrole bi trebale biti pojačane, kako bi se riješio ovaj problem. Ovako to nanosi štetu nama pčelarima, koji proizvodimo zdrav i kvalitetan med i održavamo našu proizvodnju“, naglašava Vidović.

Uzimajući u obzir sve navedeno, o izvozu meda na tržište Evropske unije još uvijek je rano govoriti, zaključuju pčelari iz Gradiške. Više bi ih radovalo kada bi se o pčelarstvu, kao grani poljoprivede, pridavala veća pažnja u RS i BiH.  Uostalom, cijena meda u maloprodaji na ovim prostorima veća je za par maraka u odnosu na cijenu u zemljama EU.