Od samog proljeća već se dalo naslutiti da će pčelari izvrcati vrlo skromne količine meda.

„Aprilski mraz je načinio veliku stetu voćnjacima, uz voćnu pašu stradao je i bagrem i sve medonosne paše koje dolaze poslije“ ,ističe prof. dr Goran Mirjanić, dodajući da je sve to uticalo na razvoj pčelinjih društava, njihovo rojenje i i na kraju dovelo do niskih proizvodnih rezultata.

Zahvaljujući brojnosti košnica, a ima ih oko 200 na nekoliko lokacija, u pčelinjaku Gagića uspjela se ostvariti skromna proizvodnja. I te količine, kažu, obezbijeđene su zahvaljujući kestenu i kasnoj livadi.

Ovo je druga godina u nizu, loša i za pčelare i za pčele. Izdašnost paša je manja, a zbog pomora pčelari ponekad ostaju i bez čitavih društava. Mnogi su već u dilemi da li nastaviti ili prestati sa pčelarstvom.

Imajući u vidu vrlo skromnu proizvodnju već duži period, vrlo je izvjesno da će cijena meda u narednom periodu rasti. Trenutna cijena ne zadovoljava ni pčelare, a s druge strane ni kupce, s obzirom na standard. „Imajući u vidu da je upitan opstanak samih pčela, onda se mora shvatiti nastojanje da je neminovno povećanje cijene meda, u rasponu od 15 do 20KM, kolika je sadašnja cijena u drugim područjima“, ističe Mirjanić. Ipak, naglašava, cijena meda ne može i ne treba da bude fiksna, nego bi je, smatra, trebalo mijenjati u zavisnosti od karaktera pčelarske sezone.

Na području Gradiške ovom granom poljoprivrede se bavi oko 150 pčelara, koji raspolažu sa oko 6 000 košnica. Iz Gradske uprave poručuju da će nadležno Odjeljenje, kroz budžetske pozicije, nastaviti pružati podršku ovom vidu proizvodnje, a putem Turističke organizacije intenzivirati promociju domaćeg meda i drugih pčelinjih proizvoda.