Na ovaj tehnološki iskorak, Biblioteka se odlučila nakon što je iz Ministarstva civilnih poslova BiH i uz podršku opštine Gradiška, obezbijeđeno 20 000 KM, koliko je bilo potrebno za nabaku ovog uređaja. Osim što je elektronska biblioteka u svijetu već odavno zaživjela, digitalizacija ima značajnu prednost, a to je čuvanje bibliotečkog fonda na sigurnom, u slučaju vanrednih situacija, izazvanih elementarnom nepogodom ili ljudskim faktorom. Za gradišku Biblioteku to je posebno značajno kada se zna da je njena građa uništena u požaru prije nekoliko godina. “Radi se o jednom od nasavremenijih uređaja za prebacivanje dokumenata u elektronsku formu”, kažu u preduzeću „Sigma-elektro”, putem kojeg je uređaj i nabavljen. “Lokalna zajednica je opredijeljena za uvođenje i primjenu savremenih standarda u mnogim oblastima, uprkos ograničenim finansijskim mogućnostima”, naglašava načelnik opštine Zoran Latinović. Nada se da će uskoro i prostorni uslovi u kojima djeluje Biblioteka biti poboljšani. Proces digitalizacije bibliotečke građe trajaće godinama, jer je neophodno svaku knjigu, a ima ih oko 76 000, unijeti i elektronski obraditi. U Narodnoj bibilioteci ističu da će digitalizacijom građe, čitaocima biti omogućeno da knjigu imaju i u elektronskoj formi, ali to, naglašavaju, nikako ne znači da će knjiga nestati u pisanom, odnosno štampanom obliku. “I dalje ćemo uporedo raditi na obogaćivanju bibliotečkog fonda, kako bi onima koji žele knjigu imati u ruci, mogli obezbijediti još raznovrsniju ponudu”, ističu u Biblioteci u kojoj je nedavno završena desetogodišnja revizija bibiliotečke građe.